O Općini

Čelić je grad i općina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 metara. 2

Obuhvata površinu od 136,8 km2 na kojoj živi 10.502 stanovnika po popisu iz 2013 god. Sastavni dio je Tuzlanskog kantona. Graniči se na istoku sa opštinom Lopare, na sjeveru sa Distriktom Brčko, na zapadu sa općinom Sreberenik i na jugu sa općinom Tuzla.

Administrativni, kulturni i privredni centar općine je naselje Čelić, smješten na maigstralnom putu Tuzla-Brčko na mjestu gdje se sastaju rijeke Šibošnica i Gnjica.

Ekološki razvoj je perspektiva cjelokupnog područja. Brežuljkasti i blago brdoviti obronci planine Majevice sa nadmorskom visinom 140-711 m i umjerenom kontinentalnom klimom, predstavljaju dobre preduvjete za uzgoj voća, žitarica i povrća. Općina Čelić je posebno poznata po jagodstom voću što predstavlja brend i tradiciju ovog kraja.

Hidrografsku okosnicu općine Čelić čini rijeka Šibošnica, koja nastaje spajanjem Drijenačke rijeke i Piperke, sa svojim pritokama: Humačkim potokom, Vlaoštačkim potokom, Brnjičkim potokom i riječicom Orahovicom, kao i rijeka Gnjica sa svojim pritokama: Sojičkim potokom i Čelićkom rijekom.

Rijeka Šibošnica sa svoijim pritokama protiče sredinom teritorije općine Čelić gotovo cijelom dužinom i ima karakter stalnom površinskog vodotoka. Nastaje spajanjem Drijenačke rijeke i Piperke u mjestu Šibošnica.

Rijeka Gnjica dotiče iz pravca Lopara i proteže se ispod naselja Čelić

Rijeka Šibošnica zajedno s Gnjicom ulijevaju se u Savu.

Predstavljajući svojevrstan dar prirode, Čelić ima svoju povijest. Ona potiče još od kamenog doba, o čemu svjedoče materijalni ostaci pronađeni u blizini naselja. Na području Općine prisutno je više nekropola stećaka, dvije džamije iz Osmanskog perioda i više objekata narodnog graditeljstva.

Stanovništvo

Čelić (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Čelić
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 3.006 (93,49%) 2.824 (94,54%) 2.547 (94,64%)
Srbi 106 (3,29%) 78 (2,61%) 88 (3,27%)
Hrvati 10 (0,31%) 7 (0,23%) 10 (0,37%)
Jugoslaveni 59 (1,83%) 59 (1,97%) 21 (0,78%)
ostali i nepoznato 34 (1,05%) 19 (0,63%) 25 (0,92%)
ukupno 3.215 2.987 2.691

Naseljena mjesta

Područije općine Čelić čine naseljena mjesta: Čelić, Brezje, Brnjik, Drijenča, Humci, Sitari, Lukavica, Miladići, Nahvioci, Ratkovići, Šibošnica, Velino Selo, Visori i Vražići.

Historija

Godine 1991., općina Lopare u čijem je sastavu bio teritorij današnje općine Čelić pristupila je paradržavnoj zajednici “Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice“.

Tim činom jasno je dato do znanja što slijedi. Privremena Skupština koju su sačinjavali Odbornici Bošnjačkog i Hrvatskog naroda kao i predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica, 2. studenog 1991. godine donijela je Odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine opštine Lopare i SAO Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama Koraj, Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Šitari, Donji Humci, Gornji Humci, Nahvioci, Šibošnica i Drijenča.

Imenovana je Izborna komisija za sprovođenje referenduma.

Referendum je održan 17. i 18. studenog 1991. godine. Rezultat referenduma je preko 99% za izdvajanje iz općine Lopare i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini R BiH.

Nakon referenduma pristupilo se izradi Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja općine Čelić.

Na čelu tima za izradu Elaborata bio je rahmetli Abdulah Kovačević. To je bio razlog da srpski ekstremisti sa JNA mučki likvidiraju Abdulaha Kovačevića 29. studenog 1991. godine.[nedostaje izvor]

Zahvaljujući aktivistima pripadnika Patriotske lige, osujećene su ideje agresora, organiziran je narod i stalo se u obranu. Tokom ratnih djelovanja, obranjena su sva naselja osim Koraja iz kojeg je protjerano stanovništvo 15. lipnja 1992. godine.

Ratno Predsjedništvo općine Čelić se stavilo u odbranu i uspostavi civilne vlasti i života na ovom području.

U tom ratnom periodu, Predsjedništvo R BiH je 10. ožujka 1994. godine donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju općine Čelić.

Obrazovanje

Na području Općine egzistiraju tri osnovne i jedna srednja škola. Najstarija i po pitanju učenika najbrojnija među njima jeste Javna ustanova Osnovna škola “Čelić” (nekadašnja Osnovna škola “Ahmet Kobić”), koja postoji još od davne 1886. godine. Ona je najstarija kulturna i odgojno-obrazovna institucija na području cijele Općine, mjesto u kojem su se više od cijelog jednog stoljeća rađale sve značajne ideje i inicijative u vezi s kulturom ovog kraja. Njena školska biblioteka (koja je prije agresije na BiH 1992 .godine imala čak 12000 knjiga) desetinama godina je bila jedina biblioteka na Općini, koja nije služila samo učenicima i zaposlenicima škole, već i svim ostalim građanima Čelića i okolnih mjesta. Kroz ovu školu prošle su mnoge poznate ličnosti Bosne i Hercegovine i svijeta, a svakako najpoznatija među njima jeste košarkašica svjetskog ranga Razija Mujanović. Javna ustanova Osnovna škola “Čelić” smještena je u centru Čelića i broji oko 600 učenika (ovaj broj je prije ratnih djelovanja bio svakako mnogo veći, te je sezao i do 1000 učenika). Nastava u ovoj školi izvodi se po NPP-u za devetogodišnje obrazovanje, a prije ratnih djelovanja u sklopu Osnovne škole “Čelić” bio je organiziran i rad predškolskog . Direktor Škole je Sabahudin Horozovic. Općina Čelić ima još i Osnovnu školu “Vražići” u mjestu Vražići, Osnovnu školu “Humci” u mjestu Humci, te Mješovitu srednju školu “Čelić” u Čeliću.

Sport